Zakonski okviri koji na području Europe uređuju zaštitu autorskih prava su pretjerano složeni. Pravila koja uređuju tu zaštitu potječu još iz vremena kada je problematika autorskih prava koja uključuje slobodan protok informacija i pristup znanju putem interneta još bila nepredvidiva. Zaštitu autorskih prava na području Europe mnoge nacionalne razlike čine netransparentnom i sprečavaju nas u dijeljenju kulture izvan državnih granica, u duhu europske zajednice. Na koncu, Europska komisija pokazuje onoliko inicijative koliko je potrebno da bi se problematika tek dotaknula. Trenutno tvrde da će u 2014. godini donijeti odluku o tome hoće li uopće predlagati nove zakone koji uređuju zaštitu autorskih prava.

Od 5. prosinca 2013. do 5. veljače 2014. Europska komisija poziva zainteresirane strane, uključujući i individualne građane te nevladine organizacije, da ponude svoja razmišljanja o načinu na koji bi se zaštita autorskih prava u budućnosti trebala razvijati. Zato je Komisija započela s javnim konzultacijama koje zapravo predstavljaju katalog otvorenih pitanja. Odgovori na spomenutim konzultacijama uzet će se u obzir nakon što Komisija odluči pokrenuti zakonsku inicijativu za reformu zaštite autorskih prava. Sudjelovanje u konzultacijama važno je iz nekoliko razloga:

• Ako Komisija zaprimi veliki broj odgovora od građana i nevladinih organizacija, bit će dužna potvrditi da je interes za tematiku izrazito visok. Budući da jedino Komisija može započeti zakonske inicijative, moramo ih uvjeriti da je reforma zaštite autorskih prava neophodna.

• Europska reforma zaštite autorskih prava mogla bi unaprijediti slobodnu razmjenu znanja i kulture, ali isto tako, mogla bi pogoršati već postojeću situaciju. Lobisti u procesu odgovaranja na javne konzultacije na raspolaganju imaju puno više resursa. Kako bi se čuo i glas građana i kako bi se reforma pravilno usmjerila, važno je da korisnici i kreatori sadržaja velikim brojem prijedloga predstave protutežu izdavačkoj industriji.

• Mnogi su od nas uključeni u kreativne procese koji su trenutno sputani postojećim režimom zaštite autorskih prava. Dijeljenjem svojih osobnih iskustava s autorskim pravima kroz konzultacije, Komisiji dajemo uvid u širok spektar kreativnih i inovativnih projekata na koje utječu autorska prava, i to ne samo projekata u velikim industrijama.

Čini vam se kao previše posla?

Tu mi uskačemo! Da, konzultacije se sastoje od 80 zahtjevnih pitanja, ali to ne znači da sva pitanja uopće morate pročitati ili na sva odgovoriti! Nudimo vam pregled koji objašnjava koja se pitanja tiču određene problematike. Ako želite zamoliti Komisiju da legalizira dijeljenje datoteka, jednostavno krenite na pitanja 22 do 26 itd. Također, dajemo vam i preporuku kako odgovarati na Da/Ne pitanja, kao i naputke o tome koju biste problematiku trebali naglasiti u svojim odgovorima. Ako vas se neka pitanja ne tiču ili ste nesigurni u odgovorima na njih, prostor za odgovor slobodno možete ostaviti praznim. Korisnije je dati subjektivan odgovor na pet pitanja nego od nekoga prepisati odgovore na svih 80. U osvrtu naprijašnje konzultacije Komisija je izjavila da je dobila odgovore od mnogo različitih osoba, ali da su istodobno svi odgovori bili identični. Ako svoja stajališta oko određene problematike izrazite svojim vlastitim riječima, vjerojatnost da će ta ista stajališta Komisija uzeti u obzir mnogo je veća!

Sa ovim vodičem, trudimo se olakšati vam sudjelovanje u debati! Svi dodaci i preinake koji bi ovaj vodič učinili razumljivijim i jednostavnijim za korištenje i više su nego dobrodošli.

Ovo je konzultacijski dokument EK: http://ec.europa.eu/internal_market/consultations/2013/copyright-rules/docs/consultation-document_en.pdf

Web stranica: http://ec.europa.eu/internal_market/consultations/2013/copyright-rules/index_en.htm

Možete koristiti i ovaj web predložak kako biste kreirali formatirani dokument za prijavu Komisiji:  http://okfde.github.io/eucopyright/

Vodič kroz važnija pitanja u konzultacijama o EU autorskom pravu

Podrška reformi: pitanja 4, 7, 78, 79

U ovim pitanjima možete reći da da, želimo pravnu reformu i da, želimo jedinstveni europski skup zakona jer je to daleko najbolji način da se postigne nedvosmislenost u zakonima za sve građane EU. Web stranicacopyrightcode.eu sadri dobar primjer kako bi pojednostavljena shema autorskih prava mogla izgledati. Na pitanju broj 4 možete spomenuti da je harmonizacija autorskih prava također i najbolji način da se ostvari pristup i korištenje autorskih dijela iz svih zemalja Europe.

Dijeljenje datoteka:  pitanja 22-26, 80

Ako se slažete s legalizacijom dijeljenja datoteka internetom, trebate naglasiti da  mora biti dopušteno dijeljenje kulturnih dobara i stvaranje kopija za privatnu upotrebu kad odgovarate na pitanja 22-26. Također možete dodati svoj komentar na legalnost i načine korištenja trackera torrent protokola. U pitanju 80 važno je naglasiti da su među tradicijama Europske Unije ravnopravnost i dijeljenje. Imamo dugotrajnu tradiciju kooperacije na temeljima jednakosti, dvosmjernosti i transparentnosti u kulturi i znanosti te zakonodavstvo koje se tiče interneta to treba podržavati.

Zabrana utjecanja autorskih prava na osnovne tehničke funkcije interneta (linkanje dokumenata, stvaranje privremenih kopija): pitanja 11,12

Vrlo je važno odgovoriti negativno na pitanja 11 i 12. Linkanje, pregledavanje stranica i stvaranje privremenih kopija sadržaja u tehničke svrhe ne smiju se smatrati povredom autorskih prava. Bez ovih stvari internet jednostavno ne može funkcionirati.

DRM (Tehnologije upravljanja pravima pristupa digitalnim sadržajima): pitanja 13, 32(b), 26(b), 80

Među ostalim, DRM utječe na pristup i stvaranje baza podataka knjižnica i fakulteta, a za privatne osobe odnosno krajnje korisnike radi se o pitanjima 32(b) i 36(b).  Također treba obratiti posebnu pozornost na pitanje 80. Ovdje su objašnjene bitne razlike između zakona u EU i SAD-u: http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2338976

Bitno je pojasniti da se DRM ne smije kositi s pravnim mogućnostima, pravima i prilikama koje uživaju korisnici kulture. Jednako tako, DRM ne smije dokinuti iznimke i ograničenja kodificirana u zakonu. Želimo da zakonodavac regulira što je dopušteno, a u što se tvrtke koje se bave ovom tehnologijom i prodaju je ne bi smjele mješati.

Još jedno pitanje koje se tiče DRM-a je 13, u kojem se traži postoji li netko tko je naišao na probleme prilikom prodaje rabljenih digitalnih dobara.

Trajanje zaštite: pitanje 20

Želite li kraće trajanje zaštite autorskih prava, obavezno odgovorite na pitanje broj 20. Razumno trajanje vremena zaštite autorskih prava prema Rufusu Pollocku (Britanskom ekonomistu iz Cambridgea) je oko 15 godina. Rick Falkvinge i Christian Engstrom predložili su maksimalno 25 godina. Nekoliko piratskih stranaka predlaže trajanje od desetak godina.

Vidi Falkvinge/Engström: http://www.copyrightreform.eu/

Rufus Pollock: http://rufuspollock.org/papers/optimal_copyright_term.pdf

Dodjeljivanje autorskih prava: pitanja 15-18

U mnogim je zemljama svijeta nekad bilo potrebno registrirati autorsko djelo u centralnoj agenciji prije nego što ga se počne komercijalno iskorištavati, što je donosilo veću dozu sigurnosti i pravne nedvosmislenosti velikom broju sudionika. Podrazumijevanje autorskih prava koje je mahom na snazi danas (autori imaju prava na sva svoja djela bez obzira na to jesu li ih registrirali) u današnjem svijetu rezultira time da često nije moguće naći tko, kada i kako polaže koja prava na koja djela. Smatramo da je za sprečavanje ovakvih zavrzlama potrebno ponovno uvesti obvezno centralno registriranje autorskih djela koja se žele zaštititi zakonom o autorskim pravima, dok se ostala smatraju stavljenima u javnu domenu i korištenje. Opis registracije je na:https://en.wikipedia.org/wiki/Copyright_registration#Is_registration_required.3F

Ograničenja i iznimke kod autorskih prava: pitanja 21, 22

Odgovorite DA na pitanja 21 i 22 ako želite da iznimke i ograničenja na autorska prava (na primjer za potrebe znanosti i obrazovanja) postanu obvezne u svim članicama EU.

Knjižnice: pitanja 21-26, 32(b), 36(b)

Korištenje DRM-a u kontekstu knjižnica pokriveno je pitanjima 32(b) i 36(b) za privatne osobe i kranje korisnike te pitanjima 21-26 koja se tiču općenitih fleksibilnosti u autorskim pravima. Želite li da knjižnice plaćaju ZAMP-u?

Remix: pitanja 21-26

Prava i iznimke koji se tiču citiranja tiskanih djela također se trebaju proširiti na zvučne i videozapise. U istu grupu također trebaju spadati remiks u edukacijske svrhe, parodiranje, citiranje – već važeća prava trebaju se proširiti na slike te zvučne i videozapise.

Dozvola remiksa koja pokriva i (dio) komercijalnog korištenja tako nastalog djela pomoći će u granama industrije gdje je ono često: DJ-ing, reklamiranje i sl.

Treba spomenuti da je remiksiranje popularna aktivnost u kulturnim krugovima koja se širi kroz kulturne barijere te pridonosi integraciji u Europskoj Uniji.

Poštena uporaba: pitanje 24

Koncept poštene uporabe (fair use) odnosi se na dozvolu korištenja isječaka bilo iz kojih djela u određene svrhe kao što su nekomercijalno korištenje, edukacija i umjetnički izražaj, bez pretpostavljene povrede autorskih prava, dokle god su ti isječci vrlo mali (npr. nekoliko sekundi ili nekoliko rečenica) i dokle god je broj takvih isječaka relativno malen u odnosu na cijelo originalno djelo. Ovaj je koncept prisutan u pravnom sustavu SAD-a, a želite li da se pojavi i u europskom zakonodavstvu, trebate to spomenuti u odgovoru na pitanje 24. Jedna je od dobrih strana ovog koncepta da omogućava fleksibilnost zakona u reagiranju na budući tehnološki razvoj i inovativne pojave u kulturi, te pokriva npr. korištenje autorskih djela u novinarskim izvještajima i umjetničkim djelima.

Slijepi i slabovidni: pitanja 21-16

Europska Unija već je podržala Sporazum o slijepima pri WIPO-u koji slijepim i slabovidnim osobama omogućuje bolji pristup književnim djelima (npr. stvarajući audiozapis književnih djela). Detalji o sporazumu: http://keionline.org/node/1767 i http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-12-603_en.htm .

Pravna izvjesnost za tehnologije P2P i torrent mreža: pitanja  13, 14, 21-26, 80

Teme peer-to-peer mreža, torrent mreža, dijeljenja datoteka i kulture nalaze se u pitanjima 21-26 (fleksibilnosti u autorskim pravima) te pitanju 80. Dozvola prodaje rabljenih digitalnih djela (pitanja 13-14) poticala bi stvaranje novih, manje monolitnih poslovnih modela u multimedijskim industrijama u EU.

Kažnjavanje i posredna odgovornost: pitanja 75-77

Posrednici, u smislu vlasnika ili upravitelja infrastrukture kojom se šire podaci odnosno multimedijski sadržaji, ne bi smjeli snositi odgovornost za podatke koji se prenose ovom infrastrukturom. Primjerisu takve infrastrkture bežične mreže uspostavljene u zajednicama za lokalne potrebe, telekomunikacijski operateri, pružatelji usluga hostinga podataka, pretraživanja weba i slični, čiji položaj trenutno nije pravno siguran s obzirom na odgovornosti posrednika. Također, potreban je pravni okvir u kojem se oni čiji su sadržaji uklonjeni s interneta na zahtjev druge strane o tome pravodobno obavještavaju i informiraju o razlozima i mogućem pravnom lijeku. Autorska prava moraju spadati pod prekršajno, a ne kazneno pravo.

To bi bilo to. Ako vas zanima ili imate interesa za ovu tematiku, posjetite stranicu EU komisije s pozivom za konzultacije i neka se vaš glas čuje.